Furuno sustavi za navigaciju
Image

radar

Radar je uređaj za otkrivanje objekata i mjerenje njihove udaljenosti uz pomoć radio valova, od čega i dolazi naziv (RAdio Detection And Ranging). Osnovni principi funkcioniranja radara razvijeni su za vrijeme II. sv. rata, a danas je pomorski promet praktično nezamisliv bez radara. Pomorski radar osigurava pouzdano raspoznavanje prostora oko broda u uvjetima smanjene vidljivosti kao što su noć, kiša ili magla, omogućava detekciju objekata udaljenih više desetaka nautičkih milja, te vrši precizno mjerenje udaljenosti i pramčanog kuta do objekta.

Suvremeni radari opremljeni su naprednim funkcijama kao što je to ARPA (Automatic Radar Plotting Aid), što korisniku omogućava da na vrijeme uoči objekte čiji smjer i brzina kretanja predstavljaju potencijalnu opasnost. 

Ukoliko se radar koristi kao dio složenijeg navigacijskog sustava, radarska se slika može kombinirati s prikazom kartografije, AIS podacima, radar može prikazivati rutu kojom se planira putovati, a podaci o praćenim objektima se mogu prosljeđivati na razne druge uređaje.

U osnovnoj izvedbi, radar se sastoji od prikazne jedinice, kontrolne jedinice i antene. Prikazna jedinica može biti raznih veličina, od desetak inča do preko 20 inča. Antena može biti zatvorenog tipa (radijator smješten ispod poklopca) ili otvorenog tipa. Snaga radarske antene kreće se tipično u rasponu od 4kW do 30 kW. Ovisno o snazi antene, ali i o drugim parametrima kao što je npr. pozicija antene, radar postiže domet od 16NM, 24NM, 32NM, 48NM, 64NM, 96NM ili 120NM.

Radari marke Furuno slove kao najkvalitetniji i najprodavaniji profesionalni pomorski radari. Iz široke ponude ovog proizvođača, možemo Vam ponuditi radare u rasponu od polu-profesionalnih manjih radara primjerenih srednje zahtjevnim korisnicima, do vrhunskih radara namjenjenih najzahtjevnijim korisnicima i najvećim trgovačkim ili putničkim brodovima.

Poveznica na proizvođača
Furuno radiokomunikacijski sustavi

ECDIS

Sustav za prikaz elektroničkih karata i informacija (Electronic Chart Display and Information System) je jedan od novijih sustava koji se koriste u pomorskoj navigaciji. Osnovna mu je funkcija prikaz i korištenje navigacijskih karata, te komunikacija s drugim sustavima radi dijeljenja informacija koje su važne u navigaciji. Elektroničke navigacijske karte mogu biti rasterske ili vektorske. Rasterske su istovjetne klasičnim papirnatim navigacijskim kartama, dok su vektorske nešto naprednije, pružaju niz dodatnih mogućnosti u odnosu na rasterske (npr. prikaz i filtracija po slojevima) i u pravilu se mnogo češće koriste. Osim samih karata, ECDIS ima mogućnost prikaza geografske pozicije broda na karti uz pomoć GPS navigacije, smjera broda uz pomoć navigacijskog kompasa, AIS oznaka, brzine broda, radarske slike, NAVTEX poruka te mnogih drugih podataka važnih u navigaciji.

ECDIS ima mogućnost upravljanja brodskim sustavom za održavanje smjera (autopilot), što omogućava jednostavno i precizno praćenje planiranih ruta.

Furuno proizvodi nekoliko modela ECDIS-a najnovije generacije koji se razlikuju u mogućnostima i veličini ekrana. Osnovni model FMD-3100 zadovoljava minimalne uvjete za korištenje u profesionalnom pomorstvu, što znači da osim prikaza karata također prikazuje podatke s GPS-a, AIS-a, žiro kompasa (Gyro compass) i brzinomjera (Speed Log). Također, kompatibilan je s novijim Furuno-vim radarima.

Naprednije verzije FMD-3200 i FMD-3300 nude još i dodatne mogućnosti kao što su Conning Display i Track Control, te mogu primati i prikazivati mnogo više podataka.

Poveznica na proizvođača
Furuno sustavi za ribolov

GPS navigator / ploter

GPS navigator je uređaj za određivanje vlastite pozicije uz pomoć globalnog sustava satelita. Na temelju promjene pozicije uređaj može odrediti i brzinu i smjer kretanja. Osim toga, suvremeni GPS navigator se može koristiti kod planiranja putovanja na način da mu se upišu odredišne točke (Waypoint) ili željena ruta kretanja. U tom će slučaju GPS navigator izračunati potreban smjer kretanja prema sljedećoj odredišnoj točki, te pratiti je li brod na željenoj ruti. GPS navigator je osnovni izvor informacija o položaju i kretanju broda, a ako je dio složenog navigacijsko-komunikacijskog sustava onda se podaci GPS navigatora proslijeđuju drugim uređajima.

GPS ploter je uređaj koji osim funkcija koje ima GPS navigator posjeduje i mogućnost prikazivanja navigacijskih karata. GPS ploter se tipično koristi na manjim brodovima i brodicama, gdje nema potrebe za većim sustavom poput ECDIS-a. Najpoznatiji svjetski proizvođači pomorske kartografije za GPS plotere su Navionics, C-MAP i Mapmedia. Ovisno o modelu samog GPS plotera, on podržava različite tipove kartografije.

GPS ploteri marke Furuno često imaju ugrađen i modul za detekciju ribe (dubinomjer, fishfinder) koji podržava najnoviju CHIRP tehnologiju. Time se u jednom kompaktnom uređaju može istodobno dobiti prikaz kartografije i detekcija ribe, što su često osnovni tehnološki zahtjevi rekreativnih ribiča.

Poveznica na proizvođača
WASSP multi beam sonar

Višenamjenski displej

Višenamjenski displej predstavlja spoj više navigacijskih pomagala u jednom uređaju. Tako ovi uređaji mogu služiti kao radar, GPS ploter, dubinomjer, prikazivati sliku s kamera, AIS podatke, upravljati autopilotom, multimedijalnim sustavom, prikazivati podatke iz strojarnice i sl.

Furuno već mnogo godina razvija ove najsloženije kompaktne navigacijske sustave i donosi brojne inovacije. Trenutno aktualna serija višenamjenskih displeja NavNet TZtouch2 (TZTL12F, TZTL15F, TZTLBB) predstavlja već 5. generaciju uređaja iz obitelji NavNet .

Poveznica na proizvođača
ENTEL radio telefoni

Kompas

Kompas je uređaj za određivanje smjera broda. Smjer se određuje u odnosu na magnetski ili pravi (geografski) sjeverni pol. Za razliku od GPS-a koji mjeri smjer kretanja broda i za ispravno određivanje mu je potrebna određena brzina, kompas mjeri smjer u kojem je brod okrenut (pramčanica), neovisno o tome kreće li se brod ili stoji.

Postoji više tipova elektroničkih kompasa, s obzirom na princip rada. Najjednostavniji su kompasi s magnetskim osjetnikom i oni funkcioniraju slično kao klasični kompasi s magnetnom iglom. Prednost je jednostavnost i cijena, a nedostatak to što nisu primjereni ugradnji u željezne brodove, te što ih povremeno treba kalibrirati, odnosno podložni su utjecaju magnetičnih predmeta u njihovoj blizini. Za ugradnju na veće željezne brodove primjereniji su zvrčni ili žiro (Gyro) kompasi, koji rade na principu zvrka. Budući da se Zemlja okreće oko svoje osi, a zvrk koji se okreće vrlo velikom brzinom se suprotstavlja zakretanju vlastite osi, ako je zvrk smješten tako da može slobodno rotirati on se sam postavlja paralelno Zemljinoj osi. Prednost ovih kompasa je izuzetna preciznost i pouzdanost, a nedostatak visoka cijena, složenost, te činjenica da mu treba dulje vrijeme nakon uključivanja kako bi se stabilizirao. Optički kompasi rade na principu optičkih vlakana, mnogo su brži od zvrčnih kompasa ali i skuplji. Najnoviji su kompasi koji rade pomoću satelitskih sustava. Ovi kompasi koriste istu mrežu satelita kao i GPS navigatori, ali smjer broda određuju na mnogo složeniji način. Umjesto jedne, oni koriste dvije ili tri GPS antene, te mjere vrijeme koje je potrebno da signal sa satelita stigne do pojedine antene. Mjereći vrlo precizno ovo vrijeme, kompas uspijeva veoma točno izračunati smjer broda. Prednost ovih kompasa je vrlo brzo određivanje smjera nakon uključivanja, otpornost na utjecaje magnetskih smetnji, mogućnost da rade istodobno kao GPS navigator i kompas, te relativno niska cijena u odnosu na zvrčne i optičke kompase. Nedostatak je potreba za sustavom satelita, što znači da antena mora biti na povoljnoj lokaciji, obično na krovu kormilarnice ili jarbolu.

Furuno proizvodi više modela magnetskih (fluxgate) kompasa te satelitskih kompasa, čime se potpuno pokrivaju potrebe ribarskih brodova, brodica opremljenih radarom ili autopilotom, manjih ili većih jahti i sl. Za funkcioniranje autopilota kompas je neophodan, kao i za napredne ARPA funkcije na radaru, preklapanje radarske slike preko karte na višenamjenskim displejima i sl.

Poveznica na proizvođača
Böning

Autopilot

Autopilot je uređaj za upravljanje smjerom plovidbe broda. Održavanje željenog smjera je često zamoran posao za korisnika, zahtjeva dugotrajan boravak za upravljačem kormila te neprestanu pažnju nad željenim i stvarnim smjerom broda. Autopilot preuzima taj posao kako bi korisnik mogao pažnju usmjeriti na druge sustave na brodu, obavljati komunikaciju i sl.

Tipičan autopilot posjeduje nekoliko radnih režima. Prvi je tzv. STBY odnosno čekanje na upute korisnika. U tom modu, autopilot ne upravlja brodom, već samo nadzire smjer broda, brzinu i položaj kormila. Ukoliko je potrebno promijeniti položaj kormila, korisnik može za to koristiti i autopilot pritiskom na tipke "LIJEVO" ili "DESNO". Sljedeći režim rada je tzv. AUTO mod. U ovom modu, autopilot samostalno održava željeni smjer broda. Ako je autopilot spojen na GPS navigator ili ploter te ako je korisnik već isplanirao željenu rutu kretanja, na autopilotu može koristiti i mod NAV. U tom modu navigacijski sustav i autopilot surađuju u upravljanju brodom, što znači da vode brod od početne do konačne pozicije prateći sve točke na putu, a autopilot samostalno mijenja željeni smjer kretanja, prati odstupanje broda od željene rute, ispravlja kretanje i sl.

Najnoviji modeli Furuno autopilota su opremljeni i sustavom za učenje što značajno olakšava korištenje i povećava pouzdanost u radu. To znači da autopilot sam prepoznaje uvjete na moru i tome prilagođava način upravljanja brodom. Ukoliko primjeti da određeni korisnički parametri ne daju zadovoljavajuće rezultate, autopilot ih može tijekom navigacije samostalno ispravljati kako bi upravljanje brodom bilo ekonomično i točno.

Poveznica na proizvođača
Böning

AIS

Sustav za automatsku identifikaciju brodova (Automatic Identification System) je relativno jednostavan, ali iznimno koristan alat koji olakšava navigaciju i komunikaciju na moru, te značajno povećava sigurnost plovidbe. To je navigacijsko pomagalo čiji se rad temelji na automatiziranoj komunikaciji između brodova. Brod opremljen AIS sustavom automatski odašilje vlastite navigacijske podatke, poput pozicije, brzine i kursa, pa drugi brodovi opremljeni AIS sustavom koji su u dometu na vrijeme primjećuju ovaj brod, istodobno primajući njegovo ime, pozivni znak, odredište i sl. Ukoliko postoji potreba za komunikacijom recimo pri izbjegavanju sudara s brodom, uz AIS sustav se vrlo jednostavno stupa u komunikaciju s točno određenim brodom. Komunikacija između AIS uređaja se obavlja putem posebno dodijeljenog VHF kanala, što znači da je i domet takvog uređaja približno jednak dometu VHF DSC radiotelefona.

AIS uređaji mogu biti samo prijemnici ili primopredajnici. Ukoliko se korisnik odluči za AIS prijemnik, on će detektirati druge brodove u svojoj blizini, ali vlastite podatke neće slati drugim brodovima te će za njih biti praktički nevidljiv na AIS sustavu. Mnogo veća sigurnost se postiže odabirom AIS primopredajnika, uređaja koji istodobno odašilje vlastite podatke i prima tuđe. To je posebno važno kod manjih plovila koja mogu proći neopaženo na radaru. Uz AIS uređaj ta će plovila uvijek biti na vrijeme primjećena.

AIS uređaj može imati vlastiti ekran, ili biti u tzv. "blackbox" izvedbi. U "blackbox izvedbi" AIS je obično dio složenijeg navigacijskog sustava gdje nema potrebe za zasebnim ekranom, budući da se AIS podaci prikazuju i na radaru, ECDIS-u, višenamjenskom displeju i sl.

Poveznica na proizvođača
Böning

Navigacijski brzinomjer

Brzina broda je jedan od osnovnih podataka koji se koristi u navigaciji. Brzinu možemo mjeriti u odnosu na kopno (Speed Over Ground, SOG) ili u odnosu na vodu kroz koju se kreće brod (Speed Through Water, STW). Za manja plovila primjereni su osjetnici brzine broda u obliku mehaničke sonde s kotačićem koji se okreće zbog prolaska vode uz trup broda. Napredniji brzinomjeri koriste ultrazvučno mjerenje brzine uz pomoć doplerovog efekta. Najnoviji tipovi brzinomjera koriste sustav satelita, poput satelitskih kompasa.

Poveznica na proizvođača
Böning

Navigacijski dubinomjer

Dubina mora ispod broda predstavlja izuzetno važan podatak za sigurnost plovidbe. Mjerenje dubine danas se u pravilu vrši ultrazvukom. Na trupu broda se nalazi oscilator (sonda) koji emitira kratke impulse ultrazvučnih valova, tipične frekvencije 50 ili 200 kHz. Ultrazvučni valovi putuju prema morskom dnu od kojeg se odbijaju te putuju natrag prema oscilatoru. Dubinomjer mjeri vrijeme koje je bilo potrebno da se odaslani zvučni val vrati prema sondi, što se onda koristi kod računanja dubine.

Kod većih se brodova dubina mjeri na više mjesta na brodu, obično ispod pramca i krme. Izmjerena se dubina prikazuje kao dubina ispod sonde tj. kobilice broda, ili ispod površine ukoliko je poznat gaz broda.

Poveznica na proizvođača
Böning

VDR/S-VDR

VDR je uređaj za zapisivanje podataka o putovanju (Voyage Data Recorder). Njegova osnovna funkcija je da samostalno bilježi sve važne parametre vezane za navigaciju kao što su pozicija, brzina, smjer broda, radarska slika, AIS podaci, dubina ispod broda, službena komunikacija na zapovjednom mostu, važni alarmi koji se prikazuju na mostu, stanje protupožarnih i vodonepropusnih vrata, stanje strojarnice i kormilarskog stroja itd. Podaci se bilježe na više zasebnih memorijskih jedinica od kojih su neke posebno zaštićene od požara ili potapanja. Podaci se u pravilu koriste nakon incidenata u svrhu istrage pomorske nezgode.

S-VDR je pojednostavljena verzija VDR-a (Simplified VDR), a u odnosu na VDR se razlikuje jedino po broju priključenih osjetnika.

Poveznica na proizvođača
Böning

BNWAS

Bridge Navigational Watch Alarm System (BNWAS) je sustav koji služi za nadzor budnosti časnika u navigaciji. Tijekom navigacije ovaj je sustav stalno aktivan i nadzire ponašanje dežurnog časnika. Ukoliko neko vrijeme časnik ne izvrši nikakvu radnju na zapovjednom mostu, sustav će ga upozoriti svjetlosnom ili zvučnom signalizacijom. Časnik svoju prisutnost potvrđuje prihvaćanjem alarma. Ukoliko časnik nije u stanju prihvatiti alarm, primjerice u slučaju neke nezgode, BNWAS sustav će o tome obavijestiti druge časnike i zapovjednika. Ukoliko se nitko ne odazove, sustav će oglasiti generalni alarm kako bi upozorio svu posadu na opasnu situaciju da je brod van nadzora.

Poveznica na proizvođača
Böning

Radio telefoni

Komunikacije u pomorstvu imaju presudnu važnost, pogotovo za sigurnost plovidbe. Nacionalne i međunarodne organizacije su prepoznale važnost sustava za komunikaciju te donijele brojne propise kojima se određuje kojim se sredstvima i na koji način komunikacija obavlja. Najveću ulogu u komunikacijama imaju VHF i MF/HF radiotelefoni. Njihova primarna namjena je glasovna komunikacija između dva broda, ili između obalne stanice i brodova u okruženju. Koriste se za prenošenje informacija, uputa, upozorenja, a posebnu važnost imaju kod izbjegavanja incidenata, odašiljanje poruka pogibelji ili koordinacije akcija traganja i spašavanja.

Osnovni uređaj za komunikaciju kratkog dometa je VHF radio telefon. Može biti fiksni ili prijenosni. Suvremeni VHF radio telefoni najčešće su opremljeni i DSC funkcijom. DSC (Digital Selective Calling) omogućava pozivanje željenog broda ili obalne stanice upisivanjem njihovog MMSI broja. Također, DSC omogućava odašiljanje poziva pogibelji pritiskom na DISTRESS tipku. Poziv se šalje automatski, uz identifikaciju i poziciju broda koji je odaslao poziv. VHF pojas frekvencija omogućava domet otprilike jednak optičkom dometu, što znači da domet uglavnom ovisi o visinama antena koje komuniciraju i mogućim objektima koji ometaju optičku vidljivost između antena. U praksi, tipični domet je do nekoliko desetaka NM.

Za glasovnu komunikaciju većeg dometa koriste se radio valovi veće duljine, odnosno niže frekvencije, MF (Medium Frequency, srednji val) ili HF (High Frequency, kratki val). Ovi radio valovi se kod širenja djelomice odbijaju od različitih atmosferskih slojeva čime se postižu mnogo veći dometi nego kod VHF radio valova. Također, radio telefoni koji rade na ovim frekvencijama koriste mnogo veće snage odašiljača, čime se pri određenim frekvencijama postiže globalna pokrivenost signalom. Kao i kod VHF radio telefona, i ovi uređaji koriste DSC funkciju i kod pozivanja željene stanice i kod slanja poziva pogibelji.

Poveznica na proizvođača
Böning

Prijemnik vremenskih karata, Weather Fax

Vremenska karta prikazuje meteorološke podatke na određenom području. Za potrebe u pomorstvu, obalne stanice odašilju vremenske karte na posebno dodijeljenim frekvencijama srednjeg i kratkog vala (MF/HF) u pravilnim vremenskim intervalima. Za prijem takvih karata i njihovo prikazivanje ili ispisivanje potreban je poseban prijemnik.

Furuno proizvodi više modela prijemnika vremenskih karata. Postoje modeli koji automatski ispisuju kartu na papir, kao i modeli bez ugrađenog pisača ili prikazne jedinice. Oni mogu biti spojeni na računalo ili biti dio složenijeg navigacijskog sustava. U tom se slučaju karta prikazuje na zaslonu računala ili na višenamjenskom displeju.

Poveznica na proizvođača
Böning

Navtex

Navtex je uređaj za primanje obavijesti i važnih upozorenja u pomorskom prometu. Dio je GMDSS sustava i kao takav neophodan za sve brodove na koje se primjenjuje SOLAS konvencija. Za slanje MSI obavjesti (Marine Safety Information) zadužene su obalne stanice koje u pravilnim vremenskim intervalima šalju poruke. Za komunikaciju se koristi međunarodna frekvencija od 518 kHz, dok se obavijesti na nacionalnim jezicima mogu slati na frekvencijama od 490 kHz i 4209.5 kHz.

Furuno proizvodi više modela Navtex prijemnika, sa ugrađenim pisačem na papir ili samo s prikazom na ekranu. Također, Navtex funkcija može biti dio "blackbox" prijemnika vremenskih karata, što znači da se poruke mogu prikazivati i na računalu ili višenamjenskom displeju.

Poveznica na proizvođača
Böning

Satelitska komunikacija

Prijenos poruka i podataka na velike udaljenosti često nije moguće korištenjem klasičnih radio telefona. Prije svega, to je zbog toga što je radio komunikacija podložna utjecaju smetnji koje su posebno izražene pri glasovnoj komunikaciji. Prijenos podataka u digitalnom obliku, kao što su to DSC, AIS ili Radio Telex poruke je nešto otporniji na smetnje, no tu se javlja problem brzine prijenosa podataka i dometa. Za postizanje velikih dometa u radio komunikaciji koriste se niske frekvencije koje nisu primjerene prijenosu velike količine podataka u kratkom vremenu. Također, kvaliteta radio komunikacije ovisi i o atmosferskim prilikama, što ne pridonosi pouzdanosti komunikacije.

Ovi nedostaci riješeni su korištenjem komunikacije uz posredstvo mreže satelita. S obzirom na to da uvijek postoji optička vidljivost između bilo koje zemaljske stanice (MES, Mobile Earth Station ili LES, Land Earth Station) i nekog od satelita, moguće je korištenje radio valova vrlo visoke frekvencije. Time se postiže komunikacija relativno otporna na smetnje, uz vrlo veliki bandwidth tj. brzinu prijenosa podataka.

Danas postoje brojni sustavi koji omogućavaju satelitsku komunikaciju za potrebe pomorstva. Najvažniji je Inmarsat, koji je sustavom geostacionarnih satelita osigurao gotovo globalnu pokrivenost signalom. Izuzetak su polarna područja koja nemaju pokrivenost geostacionarnim satelitima. Inmarsat sustav je dio GMDSS sustava, a Inmarsat-C terminal je neophodan radi prijema MSI (Marine Safety Information) poruka u prekooceanskoj plovidbi, odnosno području plovidbe A3.

Osim Inmarsata, postoje i drugi sustavi specijalizirani za brz i ekonomičan prijenos podataka (satelitski internet), npr. Ku-band VSAT. Furuno proizvodi razne uređaje predviđene za satelitsku komunikaciju. Terminali za Inmarsat-C komunikaciju podržavaju i SSAS i LRIT funkcije. Osim njih, tu su i Mini-C, Inmarsat-FBB (FleetBroadband), te Ku-band VSAT.

Poveznica na proizvođača
Böning

Ostalo

Osim navedenih grupa proizvoda za navigaciju i pomorsku komunikaciju, u ponudi imamo i razne druge uređaje kojima upotpunjujemo integrirane brodske sustave, kao što su to instrumenti za prikaz navigacijskih podataka, profesionalni monitori za pomorstvo s video ulazima VGA(RGB), DVI, HDMI, te sustavi za internu brodsku komunikaciju i razglas.

Poveznica na proizvođača